• Bele Bartoka 24a, Beograd, Borča
  • 011 3321 138, 011 3328 870, 064 1224179
Bol u kolenima

Bol u kolenima je česta u srednjem dobu i poznijim godinama, naročito kod žena. Direktna je posledica degerativnih promena, najpre na hrskavici, a zatim i na kostima. Postepeno se hrskavica zgloba kolena troši, vodeći oštećenju koje se naziva gonartroza.

Uzrok degerativnih promena ne samo kolena, već i ostalih zglobova nije poznat. Verovatno postoji uticaj više faktora koji se prepliću. Najpre se hrskavica zgloba istanjuje, da bi kasnije potpuno nestala, ostavljajući kosti da se grubo taru pri pokretima. Hrskavica se troši, ali se i izgrađuje, te stepen oštećenja zgloba zavisi od toga koji je proces izraženiji. Razgradnju hrskavice ubrzavaju citokini, a njenu sintezu podstiču faktori rasta.

Promene na hrskavici prate promene na kostima. Na njihovim ivicama se stvaraju koštani izraštaji u obliku trnova (osteofiti), koji ograničavaju pokretanje zglobova. U kostima nastaju mali prelomi i ciste.

Za oboljenje kolena smatra se da postoji i nasledan faktor, mada nije pronađen gen koji je za to odgovoran. Gojaznost je takođe jedan od negativnih faktora bolova u kolenima, a ako se javlja još u mladosti, znak je da će ta osoba kasnije u životu verovatno imati bol u kolenima. Zato smanjenje telesne težine smanjuje i rizik od ovog oboljenja. Neke profesije su posebno rizičnije da obole od ove bolesti, poput parketara koji se konstantno oslanjaju na kolena. Nošenje neudobne obuće takođe ima negativan uticaj. Gonartroza se najčešće javlja kod žena posle menopauze zbog nedostatka hormona estrogena, dok supstituciona terapija ovim hormonom smanjuje rizik.

Bolovi u kolenima najčešće se javljaju pri hodanju po neravnom terenu i silaženju niz stepenice. Bolu obično predhodi povremeno pucketanje u kolenima. U težim slučajevima, pri hodu koleno može da se ukoči, a može doći i do deformiteta u vidu X ili O nogu. U najtežim slučajevima postoji nemogućnost potpunog ispružanja ili savijanja noge u kolenu.

DIJAGNOZA BOLA U KOLENU

Dijagnoza se postavlja na osnovu postojanja karakterističnih tegoba i rendgenskog nalaza.

Laboratorijske analize daju normalan rezultat, sem u slučaju kada je oboljenje kolena posledica reumatoidnog artritisa ili gihta. Na rendgenskom snimku se vidi suženje zglobnog prostora, osteofiti, subhondralna skleroza kosti i ciste u kostima. Ne postoji podudarnost između rendgenskog nalaza i inteziteta tegoba. Promene mogu da budu jako izražene, a da čovek nema tegobe i obrnuto, da su tegobe jako izražene, dok je rendgenski nalaz sasvim oskudan.

Magnetnom rezonancom (MR) se uočavaju početne promene u zglobovima. Njome se može izmeriti debljina hrskavice, što je bitno za ocenu napredovanja bolesti i uspeha terapije.

LEČENJE BOLA U KOLENU

Ne postoji lečenje koje može da zaustavi degenerativni proces, ali je moguće smanjiti tegobe i popraviti funkciju zgloba. Neophodno je smanjenje telesne težine obolele osobe i izbegavanje dugotrajnog stajanja i ostalih prinudnih položaja tela.

Jedna od terapija je i ubacivanje raznih medikamenata i tečnosti direktno u zglob kolena. Ista smanjuje bol i popravlja funkciju zgloba. Do poboljšanja dovodi fizikalna terapija, banjska terapija i medikamentozna terapija kombinovana sa vežbanjem. Povećava pokretljivost kolena i jača snagu mišića, čime koleno biva rasterećeno i manje bolno. Od hirurških metoda, najjefikasnija je zamena zgloba kolena veštačkim.

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.